Oglasi
Fenomen naježenosti, poznat i kao piloerekcija, jedna je od mnogih automatskih reakcija ljudskog tijela na vanjske podražaje.
Bilo zbog nagle promjene temperature, intenzivne emocije ili situacije straha, ova prirodna reakcija javlja se kada se dlake na tijelu dižu.
Ali zašto se to događa? Da bismo razumjeli zašto se kosa diže na glavi, moramo istražiti i fiziologiju ljudskog tijela i evoluciju naših predaka.
Oglasi
Evolucija i Goosebumps
Da bismo razumjeli razlog naježenosti, potrebno je ponovno se osvrnuti na evolucijsku prošlost čovječanstva.
Naši preci, kao i mnoge današnje životinje, bili su mnogo dlakaviji nego mi danas.
Te su dlake imale ključne funkcije za preživljavanje, regulirale tjelesnu temperaturu i štitile od vanjskih prijetnji.
Kada je životinji prekrivenoj krznom, poput majmuna ili mačke, hladno, krzno joj se podigne.
Oglasi
Ovaj pokret je uzrokovan kontrakcijom mišića arrector pili, koji su mali glatki mišići smješteni u dnu svakog folikula dlake.
Kada se ti mišići kontrahiraju, dlačice se uspravljaju, stvarajući sloj zraka između njih i kože.
Ovaj sloj zraka djeluje kao toplinski izolator, pomaže u zadržavanju topline i grije životinju.
Osim pomoći u regulaciji temperature, drhtavica je također služila još jednoj svrsi: zastrašivanju.
U prijetećim situacijama, kada se životinja osjeća stjeranom u kut ili u opasnosti, čekinjava dlaka čini da izgleda veća nego što stvarno jest.
Ovo povećanje izgleda može zastrašiti potencijalne predatore ili suparnike, povećavajući šanse za preživljavanje.
Goosebumps u modernim ljudima
Iako je čovječanstvo izgubilo velik dio svoje dlake tijekom evolucijskog procesa, mehanizmi odgovorni za naježivanje i dalje postoje.
Kad nam je hladno, tijelo se pokušava zagrijati podizanjem ono malo dlačica koje su nam preostale, iako je učinak minimalan u smislu zadržavanja topline.
Isto tako, kada smo uplašeni ili u stresnoj situaciji, dlake se mogu nakostriješiti, aktivirajući odgovor koji je našim precima prije izgledao veći i prijeteći.
Ovaj fenomen, iako je izgubio velik dio svoje izvorne funkcije, još uvijek je automatski odgovor posredovan autonomnim živčanim sustavom.
Ovaj sustav je odgovoran za kontrolu nekoliko nevoljnih tjelesnih funkcija, kao što su otkucaji srca, probava i, naravno, piloerekcija.
Fiziologija iza naježene kože
Fiziološki proces koji dovodi do naježenosti počinje u autonomnom živčanom sustavu, točnije u dijelu koji kontrolira nevoljne reakcije tijela.
Kada je tijelo izloženo podražaju, poput hladnoće ili straha, živčani sustav šalje signal mišićima arrector pili da se kontrahiraju.
Ova kontrakcija uzrokuje uspravljanje kose.
Glavna kemikalija uključena u ovaj proces je adrenalin, hormon koji oslobađa tijelo kao odgovor na stresne situacije.
Adrenalin je poznat po tome što priprema tijelo za odgovor "bori se ili bježi", ubrzava otkucaje srca, širi zjenice i, između ostalog, izaziva piloerekciju.
Kada se bojimo ili se nalazimo u opasnoj situaciji, oslobađanje adrenalina uglavnom je odgovorno za zimicu koju osjećamo.
Opustite se bez straha i hladnoće
Iako su hladnoća i strah najčešći uzroci naježenosti, oni nisu jedini okidači.
Mnogi se ljudi naježe u trenucima intenzivnih emocija, poput slušanja posebno dirljive pjesme, gledanja snažne scene u filmu ili čak doživljavanja trenutka nadahnuća.
Ova specifična vrsta naježenosti poznata je kao frisson, francuska riječ koja znači "hladiti".
Frisson je povezan sa sustavom nagrađivanja mozga, koji se aktivira kada doživimo nešto što nas duboko dirne.
Studije sugeriraju da se trenje javlja zbog otpuštanja dopamina, neurotransmitera povezanog sa zadovoljstvom i nagradom.
Frisson se stoga može promatrati kao oblik intenzivnog emocionalnog odgovora, gdje tijelo fizički manifestira emocionalni učinak podražaja.
Značenje Goosebumps danas
Danas naježenost više ne igra presudnu ulogu u našem preživljavanju kao što je imala za naše pretke.
Ipak, oni ostaju intrigantan dio ljudskog iskustva, podsjećajući nas na našu evolucijsku povijest i na to kako naša tijela još uvijek nose tragove drevnih mehanizama.
Ti evolucijski ostaci nastavljaju utjecati na naše reakcije u raznim situacijama, bilo da se suočavamo s hladnoćom, strahom ili dodirom umjetničkog djela.
U konačnici, naježenost je fascinantan primjer kako je ljudsko tijelo oblikovano svojom poviješću, noseći sa sobom tragove prošlosti koji se još uvijek odražavaju u našim svakodnevnim iskustvima.
Čak i ako nam naježenost ne pomaže preživjeti ove dane, ona ostaje prozor u našu evolucijsku prošlost i podsjetnik na to koliko su duboko isprepletene naše emocije i fizičke reakcije.
