Oglasi
Jeste li se ikada osjećali kao da želite spavati ili ste se osjećali umorno nakon obilnog obroka? Ovaj osjećaj pospanosti poznat je kao postprandijalna pospanost a to je smanjenje razine energije u našem tijelu nakon obroka, posebno kada je on obilan i bogat ugljikohidratima i mastima.
Nutricionist Itxaso Erasun Gorostidi, ruku pod ruku s digitalnim rješenjem koje analizira kako glukoza utječe na metaboličko zdravlje, Glucovibes, razvija 10 ključeva za razumijevanje ove pospanosti i pokušaje da je izbjegnete:
Oglasi
1. Pospanost je subjektivno iskustvo koje se pojačava nakon jela.
Ali naše tijelo ne postupa na isti način sa svim namirnicama. Upravo s hranom bogatom ugljikohidratima i masnoćama poput paella, rižota, lazanja, tjestenine... naše tijelo se osjeća potištenije i pada u stanje pospanosti. No, obroci uravnoteženi makronutrijentima ili bogati proteinima, poput pečene ili pečene ribe ili mesa s povrćem i gomoljima, primjerice, smanjuju osjećaj pospanosti.
2. Nakon obroka krv odlazi u gastrointestinalni trakt.
Kako bi se olakšala probava i transport apsorbiranih hranjivih tvari do stanica i tkiva, krv se nakon završetka jela usmjerava u gastrointestinalni trakt. To uzrokuje da naš mozak prima manje krvi i to odstupanje uzrokuje pospanost.
Oglasi
3. Nakon obilnog obroka može doći do reaktivne hipoglikemije.
Reaktivna hipoglikemija je hipoglikemija (glukoza u krvi ispod 70 mg/dl) koja se normalno stvara nakon hiperglikemije, uzrokovana velikim unosom ugljikohidrata i/ili nedostatkom vlakana. Ova situacija je povezana s velikom potrebom za inzulinom, što može uzrokovati pad razine glukoze u krvi ispod razine prije uzimanja, generirajući pospanost, dosadu ili čak žudnju i želju za jelom odmah nakon završetka prethodnog unosa.
4. Ne pružaju svi ugljikohidrati isto.
Iako su ugljikohidrati općenito složeniji za probavu u našem tijelu, oni su neophodni za održavanje zdrave prehrane. Kako biste izbjegli pospanost, bit će dovoljno prilagoditi unos ugljikohidrata i proteina kako bi razina glukoze u krvi bila stabilna. Da biste to učinili, dajte prednost složenim ugljikohidratima, kao što su gomolji, voće, cjelovite žitarice, mahunarke…
5. Naručite hranu prije jela.
Redoslijed namirnica je neophodan kako bi naše tijelo razumjelo kako se treba ponašati kada unosi svaku od njih. Počnite s povrćem i bjelančevinama, a zatim ih slijedite s složenim ugljikohidratima. Smanjite unos alkohola uz obroke što je više moguće.
6. Parasimpatički živčani sustav
Dolazak hrane u želudac i tanko crijevo aktivira parasimpatički živčani sustav i inhibira simpatički živčani sustav. Ravnoteža između to dvoje naginje se prema prevladavajućem parasimpatičkom tonusu i stvara subjektivno stanje niske energije i želje za opuštanjem i odmorom, za razliku od stanja "bori se ili bježi" izazvanog visokim simpatičkim tonusom.
7. Pospanost se javlja sat vremena nakon jela.
Nakon obilnog obroka hrana dolazi do želuca i crijeva gdje počinje probava i oslobađa se niz gastrointestinalnih hormona koji reguliraju pražnjenje želuca i uzrokuju povećanje triptofana u krvi, što uzrokuje da mozak ima više serotonina i melatonina, neurotransmitera koji izazivaju pospanost.
8. Pospanost ne utječe na godine.
Stanje pospanosti ne utječe na dob ili spol. Na isti način utječe na djecu, odrasle ili starije osobe. Kao što smo već spomenuli, neravnoteža makronutrijenata bit će okidač za pospanost, stoga ni spol ni dob neće biti bitni faktori u ovom osjećaju.
9. Kava sprječava pospanost.
Kofein je snažan stimulans, nalazi se u kavi, čaju i čokoladi, a djeluje na središnji živčani sustav. Stoga će njegova konzumacija ponovno aktivirati živčani sustav, nekako izbjegavajući to stanje niske energije ili pospanosti.
10. Kratko drijemanje daje nam energiju
Pospanost ili pospanost čini da stvarno želimo spavati. Stoga, drijemanje od najviše 30 minuta može pomoći odmoriti tijelo i probuditi se s više energije nego što smo imali nakon ručka.
